top of page
foto mario.jpeg

KVALITETNA ŠKOLA ZA SVE

kšzs.jpg

Ilustracija Nastja Kljaić

Ilustracija Farzaneh Sourighiasvand

mrg-2.jpg

Tek 31% Romkinja i Roma u Hrvatskoj u dobi između 15 i 18 godina pohađa srednju školu. U ukupnoj populaciji Roma u Hrvatskoj, samo 0.8% osoba ima završenu trogodišnju višu školu ili visoko obrazovanje. Većina romske djece pohađa segregirane razrede. Preko polovice učenika_ca romske nacionalne manjine uči po prilagođenom i/li individualiziranom programu. 

Moramo bolje!

 

U suradnji s aktivistima_kinjama iz Romske organizacije mladih Hrvatske sastavili smo 

PRIJEDLOG MJERA

koje smo uputili Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.

Nećemo odustati dok god sva djeca nemaju pristup kvalitetnom obrazovanju, bez obzira na nacionalnost i boju kože!

UKLJUČI SE! ili DONIRAJ

 

 

 

 

 

 

 

 

Centar za kazalište potlačenih POKAZ i Romska organizacija mladih Hrvatske organiziraju okrugli stol na kojem će se predstaviti prijedlog mjera za reformu školstva. Cilj ovih mjera stvaranje je kvalitetnije škole za sve učenike, a prvenstveno za djecu romske nacionalne manjine. Okrugli stol će se održati u ponedjeljak, 25. 11. 2024, od 10.30 do 13.30 u prostoru Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27, i otvoren je za javnost. Okrugli stol želi oko teme kvalitetnijeg i pristupačnijeg obrazovanja okupiti ključne dionike – od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda pučke pravobraniteljice, Ministarstva znanosti i obrazovanja, do predstavnika lokalne i regionalne vlasti, vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine, udruga, aktivista i akademika. 

Cjelokupan program uključuje:

Izvedbu forum kazališta „Lakši put“ – kratki kazališni prikaz izazova s kojima se u obrazovnom sustavu suočavaju romska djeca,

Predstavljanje dokumenta s mjerama i preporukama za ravnopravan pristup obrazovanju,

Raspravu s predstavnicima relevantnih institucija o mogućim rješenjima (sudjeluju predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ureda pučke pravobraniteljice, Maja Odrčić Mikulić iz Međimurske županije, prof. dr. Vedrana Spajić-Vrkaš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Prema podacima iz Nacionalnog plana za uključivanje Roma od 2021. do 2027. Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, 92.3% pripadnika romske narodnosti u Republici Hrvatskoj živi u siromaštvu, od čega približno 70% u esktremnom siromaštvu. Životni uvjeti romske populacije osobito su oskudni u pojedinim krajevima i regijama, kao što su Međimurje, Sjeverna Hrvatska, Središnja Hrvatska i Slavonija. Pritom, s obzirom da romska kućanstva imaju bitno veći broj djece u odnosu na nacionalni prosjek, te da su kućanstva s velikim brojem djece općenito izloženija riziku od siromaštva, bjelodano je da nesrazmjerno velik broj romske djece živi u siromaštvu: u spomenutim područjima ta brojka iznosi i do 95%.

Nezavidne uvjete u kojima danas u Hrvatskoj živi većina mladih Romkinja i Roma prate i posebni problemi i prepreke s kojima se oni suočavaju u obrazovanju; štoviše, ove dvije sfere duboko su međusobno isprepletene. Prostorna segregiranost romskih naselja u pojedinim krajevima otežava ili čak onemogućuje pristup i predškolskoj i osnovnoškolskoj infrastrukturi. Međutim, jednom kad krenu u školu djeca se nerijetko suočavaju sa diskriminacijom, pa i s otvorenom segregacijom koja ih prati kroz školovanje. Premda je Europski sud za ljudska prava još 2010. presudio da Hrvatska mora ukinuti segregirane razrede i škole, takvo se što nije dogodilo: naprotiv, segregacija je u pojedinim krajevima još izraženija, što ilustrira i podatak da samo 34% učenica i učenika Roma u Međimurskoj županiji pohađa integrirane razrede, tj. one u kojima su izmiješani s neromskom populacijom.

S obzirom na navedene okolnosti, nije neobično da tek 31% Romkinja i Roma u Hrvatskoj u dobi između 15 i 18 godina pohađa srednju školu. Kad su u pitanju djevojke, ta je brojka i znatno niža: približno 26%. Odustajanje mladih Romkinja od obrazovanja, bilo u osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj dobi, predstavlja poseban problem, rasprostranjen na cijelom prostoru RH, a posebno drastičan u pojedinim regijama-u kojima se i preko 40% Romkinja odlučuje napustiti osnovnu školu. Kao razlog odustajanja od obrazovanja ispitanice navode sklapanje braka, loše obrazovane rezultate, trudnoću i roditeljstvo. U konačnici, u ukupnoj populaciji Roma u Hrvatskoj, samo 0.8% osoba ima završenu trogodišnju višu školu ili visoko obrazovanje.

POKAZ već nekoliko godina radi s mladim Romkinjama i Romima iz različitih dijelova Hrvatske, koji većinu ovih problema nose u svom osobnom i intimnom iskustvu. Iz tog je rada nastao je i projekt Lakši put, fokusiran upravo na prepreke s kojima se djeca i mladi romske narodnosti susreću u odgojno-obrazovnom sustavu RH. Lakši put obuhvaća istoimenu predstavu legislativnog kazališta, zagovaračku kampanju, kao i kampanju na društvenim mrežama. Uslijed široko rasprostranjene društvene segregacije i sistemskog rasizma, ali i zbog djelovanja svakodnevnih predrasuda i stereotipa, nije pretjerano reći da uvjeti u kojima danas žive Romi i Romkinje u Hrvatskoj za ogroman dio neromske populacije predstavljaju nepoznanicu. Zbog toga smatramo da je od vitalnog značaja raditi na podizanju svijesti o problemima, preprekama i izazovima s kojima se iz dana u dan suočava romska zajednica, te načinima na koje svi zajedno možemo raditi na njihovom rješavanju i uklanjanju-budući da, kako vjerujemo, problemi romske populacije je problemi svih nas. Uvjereni da je obrazovanje jedan od ključnih puteva za izlazak iz siromaštva, u okvirima Lakšeg puta fokusirali smo se na probleme u obrazovanom sustavu, kao što su segregirani razredi, vršnjako nasilje nad učenicima Romima i Romkinjama, ili perpetuiranje rasizma. Vjerujemo da ključ promjene jest rad s mladima, ne samo unutar formalnog obrazovanja nego i u drugim i drukčijim okruženjima-čemu i mi ovim projektom, ali i u našem sveukupnom radu i angažmanu, nastojimo doprinijeti.

Aktivnosti Lakšeg puta podržava MARIO,  projekt Minority Rights Group Europe (MRG), posvećen zagovaranju prava manjina na razini Europske Unije, a dio je EU programa CERV.

Sadržaj predstave, ovih stranica, kao i društvenih mreža Centra za kazalište potlačenih - POKAZ isključiva su odgovornost POKAZa, te ni na koji način ne odražavaju stavove Europske Unije ili Minority Rights Group Europe. 

 

bottom of page