Tekst nastao u okviru projekta Rodna jednakost je zakon! koji smo proveli s drugaricama iz KUD-a Transformator (a o kojem više možete saznati ili se podsjetiti i iz samoga teksta).
Rodno uvjetovano nasilje i kazalište potlačenih
Pojam rodno uvjetovanog nasilja (eng. gender based violence) podrazumijeva “svako nasilje nad tjelesnim ili duševnim integritetom osobe povezano s rodom žrtve i počinitelja, a koje čini strukturno moćnija osoba koja iskorištava odnose moći” (Hagemann-White, 2008: 8). Ovo široko određenje obuhvaća više konstelacija nasilnih radnji između različith rodova i unutar pojedinačnoga roda (Bernacchi et al., 2023). Internacionalna i nacionalna istraživanja (FRA, 2014; EK, 2017; Filipčič, 2011) ustanovila su da rodno uvjetovano nasilje nesrazmjerno više pogađa žene i djevojčice, pri čemu su žrtve nasilja nerijetko marginalizirane. Različiti oblici rodno uvjetovanog nasilja uključuju fizičko, verbalno, psihičko, seksualno, itd. nasilje, dok u najčešće oblike spada intimnopartnersko nasilje muškaraca nad ženama. Manifestacija nasilja i odaziv na nasilje u intimnoj sferi i partnerskim odnosima (2010) pokazali su da je svaka druga žena u Sloveniji (56.1 %) po napunjenih 15 godina starosti doživjela jedan od oblika nasilja. Najčešći oblici nasilja koje su žene doživjele jesu psihičko nasilje (49.3 %), fizičko nasilje (23 %), imovinsko nasilje (14.1 %), ograničavanje kretanja (13.9 %) i seksualno nasilje (6.5 %). Istraživanje je potvrdilo da se nasilje može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, od ranog djetinjstva do pozne starosti (Filipčič, 2011).
Osnovni uzrok i posljedica rodno uvjetovanog nasilja jest rodna nejednakost (Vijeće Europe, 2011). Rodni stereotipi i predrasude, rodne norme, društvena očekivanja po pitanju rodnih ulogam, zacementirana u binarnom modelu muškarac－žena, utječu na perpetuiranje rodno uvjetovanog nasilja i na rodnu nejednakost.
Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i dizanje svijesti o njemu, koji se odvijaju preko različitih preventivnih aktivnosti, kao što su radionice, predavanja, seminari i sl., predstavljaju ključni dio primarne preventive. Kakva bi, međutim, mogla biti uloga kazališta u sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja i dizanju svijesti o njemu? Projekt Rodna jednakost je zakon: stvaramo jednako društvo za sve adresira problematiku rodno uvjetovanog nasilja upravo korištenjem kazališta potlačenih kao alata koji omogućuje osvještavanje, kritičku refleksiju i aktivnu participaciju mladih sudionika_ca u sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja. Kazalište potlačenih metoda je koja daje glas potlačenima, dakle društvenim skupinama, pojedincima i pojedinkama, koji su nevidljivi, nečujni i marginalizirani, te otvara prostor za društvenu aktivaciju i preispitivanje mogućnosti za djelovanje i društvenu promjenu (Boal, 2006; Ferlin, 2009).
U okviru projekta Rodna jednakost je zakon: stvaramo jednako društvo za sve u srednjim je školama i fakultetima u Sloveniji i Hrvatskoj izvedeno 10 predstava forum kazališta, jedne od tehnika kazališta potlačenih, u kojima je ukupno sudjelovalo 293 mladih. Problematika rodno uvjetovanog nasilja u Sloveniji uprizorena je u predstavi Da, verjamem ti, a u Hrvatskoj u predstavama Etikete i Nećemo feminizam u škole.
Sve tri predstave nastale su na osnovu znanja, kompetencija i iskustava autorica i autora iz područja rodno uvjetovanog nasilja, dakle iz situacija koje nisu tek hipotetičke, već i realne. Forumska predstava Da, vjerujem ti bavi se društvenom konstrukcijom rodnih uloga i normi kroz socijalizaciju djevojaka i mladića, kao i spolnim nasiljem u razdoblju odrastanja. Predstava Etikete bavi se rodno uvjetovanim nasiljem na sjecištu roda i rase, te upozorava na nejednakosti i diskriminaciju romskih žena. Predstava Nećemo feminizam u škole preispituje pak različite oblike podrške zaposlenih u odgoju i obrazovanju mladima u situacijama obiteljskog nasilja.
Tehnika forum kazališta, jedan od najpopularnijih oblika kazališta potlačenih, oslanja se ujedno na improvizaciju glumaca/glumica i gledatelj_ic_a. To znači da je publika nakon odigranih scena pozvana da različitim prijedlozima promijeni, ali i odigra određenu situaciju. Nakon iznova odigrane scene glumica/glumaca i skupine iz publike slijedi rasprava o intervenciji, te o realnim mogućnostima odigrane situacije u svakodnevnom životu. Pojedinačnu scenu moguće je ponoviti više puta, ovisno o aktivnosti i zanimanju publike. Ključna osoba u forum predstavi, koja povezuje glumice/glumce i gledatelj_ic_e, jest moderator_ica, odnosno džoker_ica, koja publiku potiče na razmišljanje, aktivno sudjelovanje i diskusiju. Ova tehnika uz pomoć kazališta adresira mogućnosti za društvenu promjenu, kako kroz kritičku refleksiju, tako i kroz istinsku vježbu za promjenu u različitim situacijama svakodnevnog života. Istodobno, kazalište potlačenih kao alat za osvještavanje i aktivnu participaciju mladih u sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja nije samo aktivnost za mlade, već aktivnost koju mladi sukreiraju.
U forum predstavi, džoker_ica poziva mlade da predlažu legislativna, sistemska rješenja, rješenja na razini škole ili drugih institucija, koje potom tzv. metabolička stanica (skupina pojedinki koja se sastoji od osobe sa znanjem s područja prava i zakonodavstva, osobe koja predstavlja potlačene, te osobe kojoj je tretirana problematika bliska) pregleda, pročita, strukturira po temama, te sažme i predstavi nacrt prijedlogâ publici, koja u nastavku glasa o tome koji će se legislativni prijedlog dalje razvijati i u sljedećem koraku dostaviti sprovoditelji_ca_ma politika.
Kazalište potlačenih predstavlja značajan alat za aktivaciju mladih, ono je metoda, tj. način da svatko dobije priliku sudjelovati u mogućim promjenama u svakodnevnom životu. Sve sudionice_ci su ravnopravno uključeni, što znači da svatko ima mogućnost sudjelovanja u diskusiji, u razmjeni mišljenja, stavova, argumenata, te prijedloga za moguće promjene po pitanju tematizirane problematike. Tzv. metabolička stanica, kao i forumska predstava, utemeljeni su na inkluzivnom pristupu, gdje sve uključene strane aktivno participiraju u potrazi za rješenjima koja će biti prihvatljiva za svakoga ponaosob i za cijelu skupinu.
Refleksije mladih koji su sudjelovali u forum predstavama
u Sloveniji i Hrvatskoj
Kako bismo preispitali učinke predstave na mlade, njihova razmišljanja i poznavanje problematike rodno uvjetovanog nasilja, mladi u Sloveniji i Hrvatskoj ispunili su prije i poslije predstave kratak upitnik. Rodno su uvjetovano nasilje mladi, kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj, mahom odredili kao nasilje nad osobom na temelju njezina roda, te ustanovili njegovu povezanost s nejednakošću i društvenim odnosima moći.
U Sloveniji je većina, tj 77 % anketiranih upoznato s informacijama o postupanju u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja, 19 % njih nisu upoznati_e, a 4 % je odgovorilo s “drugo”, i uz to zapisalo da po vlastitoj procjeni nisu dovoljno upoznati.
U Hrvatskoj je na pitanje jesu li upoznati_e s informacijama o postupanju u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja 49 % sudionica_ka odgovorilo potvrdno, 46 % niječno, dok je 5 % odgovorilo s “drugo”, pri čemu su pojasnili da nisu dovoljno upoznati. Uglavnom se radi o mladima koji studiraju socijalni rad i pedagogiju, pa otud i posebno samokritičnima po pitanju vlastite upoznatosti s mogućim mjerama u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja.
U Sloveniji je na pitanje misle li da bi rodno uvjetovano nasilje prijavili nadležnim institucijama najviše anketiranih odgovorilo da bi se obratili nekome drugom (27 %), slijedi školsko osoblje, bilo školska stručna služba (21 %) bilo netko drugi iz škole (11 %), zatim centri za mlade (10 %), pa centri za socijalni rad (17 %); 6 % njih je odgovorilo “drugo”, dok ih se 8 % ne bi povjerilo nikome.
U Hrvatskoj je na pitanje misle li da bi rodno uvjetovano nasilje prijavili nadležnim institucijama najviše sudionika_ca odgovorilo da bi se obratile centru za socijalni rad (33 %), zatim bilo školskoj stručnoj službi (28 %) bilo nekom drugome iz škole (14 %), potom centrima za mlade (17 %) te nekome drugom (14 %). Indikativan je i podatak da se njih 2 % ne bi povjerilo nikome.
Na osnovu odgovorâ slovenskih i hrvatskih ispitanika možemo pretpostaviti da bi u slučaju rodno uvjetovanog nasilja više mladih zatražilo pomoć nego što bi ih takvo iskustvo ili znanje o takvim slučajevima zadržalo za sebe. Mladi u objema državama pokazuju proaktivan pristup u doživljaju rodno uvjetovanog nasilja ili iskustava s njim, što podrazumijeva reakciju, posredovanje, traženje pomoći i podrške kako u neformalnoj socijalnoj mreži (prijatelj_ica, roditelji) tako i u školskom okruženju (školska stručna služba, učitelji_ce), kod nevladinih organizacija, centara za mlade, kao i kod institucija, npr. u centrima za socijalni rad, policiji.
Pozitivni učinci izvedenih predstava nisu registrirani samo kod mladih, nego i kod autor_ic_a predstava, s kojima smo po završetku svake predstave razgovarali. Ključan je bio kreativni proces oblikovanja predstave, koji je pozitivno utjecao na povezanost i uključenost cjelokupne skupine autor_ic_a te uspostavljanje sigurnoga prostora za dijeljenje iskustava povezanih s nasiljem, kao i za razmišljanje o rodnim ulogama i normama. Također, stjecanje novih znanja i spoznaja iz predstava rezultira i osnaživanjem za prepoznavanje nasilnih situacija i interveniranje u njih u svakodnevnom životu.
Podkasti i forum predstave, i njihova upotrebljivost
Osim forum predstava, u okviru projekta Rodna jednakost je zakon: stvaramo jednako društvo za sve s metaboličkom je stanicom nastalo i 8 podkasta s raznovrsnim sugovornicama, koji predstavljaju značajan izvor informiranja, osvještavanja i stjecanja znanja, te osnaživanja slušaoca/slušateljica. Podkasti su informativan izvor kako za mlade, tako i za autor_ic_e predstava, te sve koji rade s mladima. Doprinose širenju znanja, informacija, podataka o tome kome se osoba može obratiti za pomoć, kako odgovarajuće i primjereno reagirati u situacijama rodno uvjetovanog ili seksualnog nasilja, kao i šire, o uzrocima nasilja, te o tome kako sigurno prijaviti nasilje, odnosno kako pružiti podršku osobi koja je nasilje doživjela.
Autorica je sociologinja, istraživačica na Mirovnom institutu u Ljubljani.
Tekst sa slovenskog preveo Dinko Kreho.
Izvori:
Bernacchi, Erika, Frelih, Mojca, Di Grigoli, Antonio Raimondo, Humer, Živa (2023): Delovanje in enakost: prevpraševanje moškosti in vključevanje mladih pri odpravi nasilja na podlagi spola. Moduli za krepitev zmogljivosti pedagoškega osebja. Ljubljana: Mirovni inštitut. Dostopno na: https://www.mirovni-institut.si/wp-content/up-loads/2022/03/EiE_prirocnik.pdf
Boal, Augusto (2008): Theatre of the Oppressed. London: Pluto. European Commission (2017): Report on equality between women and men in the EU. European Union. Dostopno na: https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/2017_report_equality_women_men_in_the_eu_en.pdf (23. 7. 2018)
European Union Agency for Fundamental Rights – FRA (2014): Violence against women: an EU – wide survey. Main results. Luxemburg: Publication Office of the European Union.
Ferlin, Lucija (2009): Najdem se v gledališču: gledališka pedagogika Augusta Boala. Ljubljana: Salve.
Filipčič, Katja (2011): Pojavnost nasilja in odzivnost na nasilje v zasebni sferi in partnerskih odnosih. Ljubljana: Inštitut za kriminologijo pri Pravni fakulteti.
Hagemann-White, Carol (2008): Vorwort. In Gewalt im
Geschlechterverhältnis.
Erkenntnisse und Konsequenzen für Politik, Wissenschaft und soziale Praxis, Forschungsnetz Gewalt im Geschlechterverhältnis [GiG-net] (ed.), 7–10. Opladen:
Verlag Barbara Budrich.
Svet Evrope (2011): Explanatory Report to the Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence (CETS No. 210). Dostopno na: https://rm.coe.int/1680a48903
Comments